Dočekajte natjecanje spremni
🖋 Piše: Matej Fiškuš, sportski psiholog
Psihološka priprema sportaša između ostalog ima za cilj olakšati sportašu pripremu za natjecanje. Kako se bliži natjecanje, tako postepeno raste zabrinutost koja svoj vrhunac dostiže nekoliko minuta nakon izlaska na teren i početka natjecanja. Paralelno sa zabrinutošću javljaju se promjene u tijelu poput ubrzanog pulsa, znojenja, kratkoće daha, psihomotornog nemira, a u ekstremnim slučajevima mogu se javiti i probavne smetnje. To su znakovi kojima nam tijelo šalje poruku da se priprema za borbu i ove reakcije su evolucijski uvjetovane još od vremena kad su se ljudi morali (iz)boriti s ostalim stanovnicima naše planete za hranu, sklonište i ostale resurse. Način kako sportaš doživljava promjene u tijeku svojih misli i prateće senzacije u tijelu odredit će u značajnoj mjeri kvalitetu izvedbe te sâm ishod natjecanja. Ključ je u pronalasku onih mehanizama koji će pomoći sportašu da se lakše suoči sa situacijom natjecanja i svime što ona sa sobom nosi. A nosi puno!
Na dan natjecanja iluzorno je očekivati da će se sportaš ponašati normalno. Taj dan nije normalan jer se po mnogo čemu razlikuje od ostalih dana u godini. Znanja i iskustvo nam mogu pomoći, ali uvijek mora biti prisutna određena doza opreza koja će usmjeriti naš fokus na izvedbu. Osjećaj opuštenosti na dan natjecanja nije poželjan i može narušiti kvalitetu izvedbe. Kad smo opušteni, naša osjetila nisu dovoljno oštra, spori smo u reakcijama i odlučivanju, a fokus je preširok pa samim time naša izvedba ne može biti na potrebnoj razini jer nam je pažnja usmjerena na ometače. Jednako tako nije potrebno pretjerano nabrijavati ionako nervoznog sportaša. Negativne emocije poput ljutnje mogu pretjerano povisiti razinu uzbuđenja zbog čega će fokus biti preuzak i izostavit ćemo važne znakove iz okoline koji mogu biti važni za našu izvedbu. Dakle, razina uzbuđenja i emocije izravno utječu na naš fokus, a sve to se odražava na kvalitetu naše izvedbe. Ključ je u pronalasku načina kako ćemo kanalizirati energiju u smjeru koji će nas odvesti do konačnog cilja, a to je kvalitetna izvedba i uživanje.
Sportaši imaju svoje rutine u okviru kojih koriste određene tehnike kako bi usmjerili fokus, podigli motivaciju i samopouzdanje te svoje uzbuđenje doveli na optimalnu razinu. Rutine se uz pomoć sportskog psihologa razvijaju i po potrebi mijenjaju u okviru psihološke pripreme. Potrebe sportaša se razlikuju i potrebno je pronaći “dobitnu formulu” za svakog sportaša ponaosob. To podrazumijeva individualan i individualiziran pristup u radu koju će dati najbolje rezultate. Sve to radimo s ciljem da povećamo osjećaj kontrole nad svojom izvedbom kako bismo uživali u sportu, što je ujedno i konačan cilj suradnje sa sportskim psihologom.
