Emocije u sportu

🖋 Piše: Matej Fiškuš, sportski psiholog

Slogan ovogodišnjih (Para)olimpijskih igara je: Ujedinjeni u emocijama (eng. United by Emotion). Možemo se složiti da se emocije drugačije proživljavaju kad smo u društvu. Spletom okolnosti, na ovim olimpijskim igrama publika ne smije biti prisutna na sportskim borilištima, no ljudi koji na daljinu posvećeno prate sport mogu svejedno doživjeti barem dio onih emocija koje nas povezuju kad smo zajedno i kad navijamo za omiljene sportaše. Brojna kulturološka istraživanja su potvrdila da su ljudi emotivna bića i da su određene (bazične) emocije urođene, odnosno da ih ljudi koji žive u različitim područjima na svijetu jednako (neverbalno) pokazuju. Prema nekim istraživanjima postoji više od stotinu emocija koje ljudi mogu osjećati, a da većinom nisu ni svjesni što osjećaju, odnosno ne razumiju koju emociju osjećaju u određenom trenutku. Emocionalna inteligencija između ostalog služi za razumijevanje (vlastitih i tuđih emocija), kontrolu (vlastitih emocija) i ponašajne reakcije (na tuđe emocije). EI spada u takozvanu kristaliziranu inteligenciju i dobra je vijest da se može razvijati tijekom života.

U sportu je posebno važno razumjeti vlastite emocije i prikladno reagirati u skladu sa situacijom jer vrlo često upravo takve reakcije mogu utjecati na ishod. Za sportaše je posebno važno da razumiju kako emocije uzrokuju promjene u širini i smjeru koncentracije zbog čega može doći do promjene u izvedbi. Učinak emocija može biti pomažući i odmažući. Pogrešno je misliti da su negativne emocije nužno odmažuće. Ponekad je upravo frustracija ili ljutnja potrebna da bi sportaš mobilizirao dodatne resurse. Posljedično podizanjem fiziološkog uzbuđenja i usmjeravanjem koncentracije na bitne aspekte izvođenja, sportaš dovodi svoje tijelo i um u stanje pobuđenosti (“zonu”) koje je preduvjet za optimalnu izvedbu. No, ponekad intenzivno doživljavanje emocija (bilo pozitivnih bilo negativnih) može nepotrebno poremetiti koncentraciju i automatizam pa dolazi do pada u izvedbi.

Postavljanje ciljeva, vizualizacija istih te vježbe refokusiranja neke su od tehnika kojima sportaš može upravljati svojim emocijama i biti spreman za (ne)očekivane situacije. Jasan plan izvedbe razrađen pomoću ciljeva, fokus točke, pozitivne, poticajne i usmjeravajuće poruke te rutine za vrijeme izvođenja mogu značajno pomoći s prilagodbom na izazovne situacije koje u pravilu kod većine sportaša mogu izazvati intenzivne emocije, a psihološka priprema sportaša služi upravo tome da se napravi plan ponašanja u takvim situacijama.

Please follow and like us:
error

Sviđa ti se članak? Podijeli ga :)

Facebook
YouTube