Kako se nositi s “tremom”?
🖋 Piše: Matej Fiškuš, sportski psiholog
U svakoj situaciji u kojoj se (pr)ocjenjuje nečija izvedba može se javiti “trema”. To je negativan osjećaj u pravilu uzrokovan negativnim mislima kojeg često prate promjene u tijelu. Sportski psiholog u svom radu puno pažnje posvećuje mentalnom sklopu sportaša, odnosno načinu kako on/ona doživljava neke situacije. Često se javljaju negativne misli koje utječu na negativan doživljaj situacije pa se posljedično javlja povišeno tjelesno uzbuđenje koje dovodi do opadanja kvalitete izvedbe. Neki sportaši nisu ni svjesni učinka adrenalina na ponašanje pa svaku promjenu u tijelu tumače kao nešto isključivo negativno. Da ponovimo – u situaciji kad se suočavamo s protivnikom, naše tijelo reagira duboko ukorijenjenim evolucijskim mehanizmima koje nazivamo “borba – bijeg – zamrzavanje” (eng. fight, flight, freeze). Pod utjecajem adrenalina povećava se brzina rada srca, raste krvni tlak i protok krvi u bubrezima. U isto vrijeme smanjuje se optok krvi u probavnim organima, a povećava se cirkulacija u mišićima. Pluća se šire i ubrzava se frekvencija disanja što povećava koncentraciju kisika u krvi. Osim toga, jetra oslobađa glukozu koja postaje dostupna za pretvaranje u energiju u mišićima. Sve ove promjene, ukoliko ih sportaš nije svjestan, mogu dovesti do negativnog doživljaja situacije i zadatak je sportskog psihologa da ih osvijesti sportašu i pomogne kako se s njima suočiti. Negativne misli potrebno je preoblikovati, odnosno pronaći drugačiji način kako možemo reagirati u određenoj situaciji. To je sastavi dio mentalne pripreme jer sportaši mogu analizirati neke situacije koje se mogu dogoditi i, u suradnji sa psihologom i/ili trenerom, pripremiti strategiju razmišljanja i ponašanja u tim situacijama.
Na doživljaj situacije osim negativnih misli, može utjecati trenutna forma, mjesto održavanja sportskog događaja, ličnost sportaša, vrsta sporta itd. Mnogi sportaši kažu da su najsigurniji u sebe kad su odradili dobru pripremu i kad im je forma u uzlaznoj putanji. Prednost domaćeg terena (navijača) može također biti onaj “jezičac na vagi” koji će donijeti prevagu u ključnim trenucima, a poznato je da se sportaši u kolektivnim sportovima u pravilu, ako imaju visoku ekipnu kohezivnost, mogu lakše nositi sa stresnim situacijama u sportu. Neki sportaši imaju takav tip ličnosti (“karakterne crte”) koji ih čini otpornijim na stresne situacije, međutim postoje i sportaši koji su skloni perfekcionizmu (onom negativnom, tj. neprikladnom) pa im svaka izvedba, koja nije na razini očekivane, predstavlja neuspjeh. Moglo bi se još nabrajati, ali za ovu priliku je sasvim dovoljno da shvatite koliko je ovo kompleksna tema na kojoj se može puno raditi.
Bitno je u radu sa sportskim psihologom identificirati sve one ometače izvedbe koji potencijalno mogu izazvati neugodu i stres, odnosno napraviti individualni plan psihološke pripreme kako bi se postigla sportska izvrsnost.
