Kako izgraditi momčadski duh?

šŸ–‹ PiÅ”e: Matej FiÅ”kuÅ”, sportski psiholog

Mnogim sportaÅ”ima je potreba za druženjem jedan od razloga zbog kojeg se bave sportom. Bilo da govorimo o grupnom ili individualnom sportu, povezanost (kohezija) među članovima ekipe može biti vrlo važan faktor koji doprinosi uspjehu i uživanju u sportu. Osim toga, povezanost će biti zaÅ”titni faktor u kriznim situacijama i omogućiti ustrajnost u ulaganju truda.

Povezanost bismo mogli opisati kao slaganje među članovima grupe, odnosno sposobnost suigrača da djeluju zajedno u smjeru postizanja zajedničkog cilja. Postoje dvije osnovne vrste povezanosti: emocionalna i funkcionalna. Dok se ova prva odnosi na osjećaj zajedniÅ”tva, prihvaćanja i složnosti van terena, funkcionalna se odnosi na kvalitetu izvođenja u najÅ”irem smislu riječi. Dobra je vijest da se i jedna i druga vrsta povezanosti mogu razvijati.

Rad na povećanju funkcionalne povezanosti uključuje: postavljanje ciljeva, jasnu identifikaciju uloga u timu, regulaciju pobuđenosti, disciplinu, odgovornost, koncentraciju na izvedbu, samopouzdanje i primjenu ostalih tehnika psiholoÅ”ke pripreme sportaÅ”a. Drugim riječima, grupu i sve njene članove ćemo osnažiti koristeći specifične tehnike i metode koje se koriste u radu sa sportskim psihologom.

Emocionalnu povezanost ćemo povećati prikladnom komunikacijom, dijeljenjem odgovornosti, znanja i iskustava, podređivanje grupnim ciljevima, team-building aktivnostima, prepoznatljivim identitetom grupe (pjesma, poklič, moto, pozdrav itd.), analizom izvedbe s naglaskom na uspjehe u porazu itd. Ova vrsta povezanosti gradi se pomoću iskrenih i skladnih odnosa među članovima tima, a trener ovdje igra važnu ulogu u uspostavljanju jasnih grupnih pravila kojih se svi članovi grupe moraju dosljedno pridržavati.

Obje vrste povezanosti važne su i zbog rezultata. U pravilu najbolje rezultate postižu ekipe koje rade na funkcionalnim aspektima svoje izvedbe i dobra su Å”kvarda – kako na terenu, tako i zvan njega. Ako je funkcionalna povezanost dovoljno razvijena, a članovi tima nisu dovoljno međusobno povezani, rezultati će svejedno biti dobri. Puno je gora situacija ako su članovi tima izrazito povezani, ali ne vode računa o funkcionalnim aspektima svoje izvedbe ili su obje povezanosti niske. Sve to radi lakÅ”eg razumijevanja možete pogledati u ovom prikazu.

Za kraj uvijek volim naglasiti – psiholoÅ”ka priprema nije rezervirana samo za elitne sportaÅ”e. Svi oni koji žele napredovati mogu se dodatno angažirati na području psiholoÅ”ke pripreme jer će na taj način bolje iskoristiti svoja tehničko-taktička znanja i tjelesnu pripremljenost.

Foto:Ā NK Varteks Å kola nogometa (Facebook stranica)

Please follow and like us:
error

Sviđa ti se članak? Podijeli ga :)

Facebook
YouTube