Mentalna otpornost u sportu

­čľő Pi┼íe: Matej Fi┼íku┼í, sportski psiholog

Sporta┼íi su ─Źesto prisiljeni prilago─Ĺavati se na razne okolnosti koje poku┼íavaju prilagoditi sebi s ciljem postizanja uspjeha. Nekima je taj proces olak┼ían jer imaju razvijene strategije suo─Źavanja koje im olak┼íavaju da ostaju ustrajni u aktivnosti kojom se bave, vjeruju da svojim postupcima mogu iskoristiti trenutnu situaciju i do┼żivjeti ju kao izazov, odnosno priliku za osobni rast i razvoj. To su ukratko osobine koje omogu─çuju otpornost na nepovoljne ┼żivotne prilike, a zajedni─Źki naziv je mentalna otpornost ili ─Źvrsto─ça (eng. mental hardiness). Ovaj pojam ima porijeklo u podru─Źju agrikulture, gdje ozna─Źava one karakteristike biljaka koje im omogu─çuju pre┼żivljavanje u nepogodnim klimatskim uvjetima.

Kako bismo bolje shvatili mentalnu otpornost u kontekstu sporta, zamislit ─çemo situaciju u kojoj sporta┼í zbog odre─Ĺenih okolnosti ne mo┼że trenirati i sudjelovati na natjecanjima. Napominjem da svaka sli─Źnost s trenutnim doga─Ĺajima nije slu─Źajna. Uglavnom, takav sporta┼í mo┼że se suo─Źiti s idejom da ulaganje velike koli─Źine energije u treninge nema koristi jer ionako ne mo┼że u narednim tjednima i/ili mjesecima nastupati na natjecanjima. Osim toga, nepotrebno tro┼íi energiju i jo┼í k tome riskira ozljedu. Naravno da takav sporta┼í nakon ovakvog razmi┼íljanja mo┼że imati vrlo intenzivne negativne emocije (frustraciju, ljutnju, razo─Źaranje, tugu i/ili bijes), izgubiti motivaciju, samopouzdanje ili u krajnjem slu─Źaju u potpunosti odustati od treninga, no, ima li to smisla? Pokazuje li takav sporta┼í prikladnu otpornost s obzirom na nastale okolnosti. Odgovor je – NE!

U takvim i sli─Źnim situacijama (npr. ozljeda) potrebno je prilagoditi se situaciji i postaviti vi┼íe kratkoro─Źnih, va┼żnih i dosti┼żnih ciljeva koji ─çe ga odr┼żati predanim i ustrajnim u trena┼żnom procesu. U dogovoru s trenerom mo┼że napraviti plan zanimljivih i poticajnih treninga koji ─çe biti prilago─Ĺen situaciji (samostalnom treniranju) i razvoju onih elemenata u izvedbi koje su va┼żni za odre─Ĺenog sporta┼ía. To zahtijeva dodatan trud trenera u pripremi, ali ─çe se taj trud vi┼íestruko isplatiti kad se sporta┼í vrati u uobi─Źajeni trena┼żni proces.

Va┼żno je da sporta┼í odr┼żi vjeru da svojom trudom i postupcima mo┼że pozitivno utjecati na kona─Źan ishod situacije. To svejedno ne zna─Źi da ─çe na sljede─çem natjecanju ostvariti vrhunski rezultat, ali ─çe pove─çati vjerojatnost odr┼żavanja forme, napretka u nekim vje┼ítinama i zadr┼żavanju zadovoljavaju─çeg psihofizi─Źkog stanja organizma. Osobito je to va┼żno u smislu mentalnog zdravlja koje mo┼że biti ozbiljno naru┼íeno kad sporta┼í ne mo┼że zadovoljiti potrebe za kretanjem, dru┼żenjem, uspje┼íno┼í─çu itd.

U smislu izazova, sporta┼í mo┼że dodatno raditi na usavr┼íavanju tehnike, taktike, tjelesne i psiholo┼íke pripremljenosti kako bi natjecanja do─Źekao spreman. Poseban naglasak ovim putem stavljam na psiholo┼íku pripremljenost koja se ─Źesto zanemaruje u procesu pripreme sporta┼ía. Za pozitivne u─Źinke jednostavnijih tehnika psiholo┼íke pripreme potrebno je odre─Ĺeno vrijeme (barem 3 mjeseca) ┼íto je dovoljan argument da sporta┼í uvrsti psiholo┼íku pripremu u svoj svakodnevni plan treninga. Dio psiholo┼íke pripreme je i psihoedukacija, a to mo┼że biti primjerice ─Źitanje i gledanje filmova o uspje┼ínim sporta┼íima, analiziranje vlastitih izvedbi i ostale vrste samoanaliza. To su samo neke od korisnih aktivnosti za koje sporta┼íi moraju prona─çi vremena ako ┼żele svoju izvedbu dovesti na jo┼í vi┼íu razinu.

Iz svega re─Źenog mo┼żemo zaklju─Źiti da je mentalna otpornost vrlo koristan i u─Źinkovit za┼ítitni mehanizam u slu─Źajevima kad se suo─Źavamo s ┼żivotnim (ne)prilikama koje iziskuju dodatne resurse kako bi ih prevladali. Bitno je pritom zadr┼żati pozitivan stav, vjeru u sebe i svoje sposobnosti te nau─Źiti kako takve situacije pretvoriti u izazove.

Please follow and like us:
error

Svi─Ĺa ti se ─Źlanak? Podijeli ga :)

Facebook
YouTube