Mentalni sklop uspješnih sportaša
🖋 Piše: Matej Fiškuš, sportski psiholog
Uspjeh u životu, pa tako i u sportu, zahtjeva određen sklop osobina poput predanosti, discipliniranosti, izražene (unutarnje) motivacije, odlučnosti i prikladnog mentalnog sklopa. Pojam mentalnog sklopa često se spominje u analizama sportaša i uzima kao “ono nešto” što svaki sportaš mora imati kako bi (p)ostao uspješan. To je način razmišljanja i doživljavanja izazovnih situacija koji sportašima jamči adaptaciju na okolinu. Mentalni sklop ugrubo bismo mogli podijeliti na: rastući i fiksni mentalni sklop, a razlike postoje u nekoliko karakteristika.
U prvom redu – motivacija. Sportaš koji ima rastući mentalni sklop kao “gorivo” za svoje aktivnosti koristi unutarnju motivaciju. Prisutna je želja i strast za razvojem vještina, napretkom i usavršavanjem. U skladu s tim, takav sportaš postavlja realne i dostižne ciljeve koji su usmjereni na izvedbu i na konstantno unapređenje, a kriterij uspješnosti su oni sami. Dakle, uspoređuju se sâmi sa sobom. S druge strane, ovi s fiksnim mentalnim sklopom su motivirani uspjehom, priznanjima i ostalim (u pravilu materijalnim) nagradama. Postavljaju (pre)ambiciozne ciljeve često pomiješane s ciljevima kluba i uspoređuju se s ostalim sportašima.
Razlike postoje i u fokusu. To znači da sportaši s rastućim mentalnim sklopom prihvaćaju okolnosti na koje ne mogu utjecati i usmjeravaju se primarno na svoju izvedbu (tehniku i taktiku izvođenja). Fiksni mentalni sklop često je zasićen pretjeranim analizama faktora nad kojima sportaš nema izravan utjecaj i fokus je raspršen na elemente izvedbe koji posljedično frustriraju sportaša. To se najviše odnosi na analizu izvedbe svojih suigrača, sudačke odluke, rezultat i statistiku, odluke trenera, uvjete i okolnosti u kojima se odvija natjecanje.
Način suočavanja s ishodima još je jedan od elemenata u kojem su rastući i fiksni mentalni sklop značajno različiti. Naime, nakon natjecanja sportaš s rastućim mentalnim sklopom razloge eventualnog poraza racionalno pripisuje uzrocima koji su unutarnji (trud), kontrolabilni i nestabilni. Fiksni mentalni sklop te iste uzroke emotivno pripisuje u pravilu vanjskim (sudačke odluke), nekontrolabilnim i stabilnim uzrocima što s vremenom može imati loš utjecaj na motivaciju i dovesti do izgaranja.
Nakon ovih razlika jasno je da prikladan mentalni sklop podrazumijeva razvoj rastućeg mentalnog sklopa koji sportaša stavlja u središte analize i postavljanja ciljeva usmjerenih na napredak i razvoj vještina. U tom smislu je konačan cilj psihološke pripreme sportaša učenje kako se prikladno suočavati s izazovima u sportu te uživanje u vlastitoj izvedbi.
