Što i kako radi sportski psiholog?

🖋 Piše: Matej Fiškuš, sportski psiholog

Suradnja sa sportskim psihologom počinje uvodnim razgovorom u kojem obično sudjeluje sportaš, trener i/ili roditelj, ako govorimo o mlađim sportašima. Nije nužno da svi budu istovremeno prisutni razgovoru – razgovor se može odraditi odvojeno sa sportašem, a naknadno s trenerom.

Nakon toga postavljaju se ciljevi suradnje, odnosno utvrđuju područja na kojima je potrebno raditi kako bi sportaš podigao razinu svog izvođenja. U tu svrhu provodi se i psihodijagnostika koja podrazumijeva testiranje specifičnih područja psihičkog funkcioniranja (npr. test koncentracije) odnosno primjena upitnika ličnosti, motivacije, samopouzdanja i/ili doživljaja natjecanja.  Ovi parametri koriste se kao nadopuna podacima dobivenih u uvodnom razgovoru, a ujedno služe kao referentna točka za usporedbu u situaciji kad se provodi retest (ponovno testiranje) nakon određenog perioda metalne pripreme (polugodišnji ili godišnji makrociklus).

Susreti sa sportskim psihologom održavaju se u prostoriji gdje nema ometanja. Obično je to ured ili neka prostorija za sastanke. Osim individualnih sastanaka, sportski psiholog povremeno dolazi na trening i natjecanje kako bi opažao ponašanje sportaša. U tom procesu poželjni su razgovori s trenerom i roditeljima koji daju važne informacije o funkcioniranju sportaša. Takva cjelovita slika služi psihologu da lakše analizira izvedbu nakon natjecanja. Dinamika susreta obično podrazumijeva jedan sastanak tjedno u trajanju od 60 minuta. Minimalno trajanje suradnje je tri mjeseca unutar kojeg se sportaša može poučiti osnovnim tehnikama koje kasnije samostalno koristi na treningu i natjecanju. Nema donje dobne granice iako je poželjno početi s mentalnom pripremom u dobi kad djeca, prema kognitivnim teoretičarima, prelaze iz faze konkretnog u fazu apstraktnog razmišljanja (od 12 godine nadalje). Suradnja je moguća i ranije, ali se rad u tom periodu bazira na drugačijim tehnikama demonstracije (većinom kroz igru).

Umješnost sportskog psihologa uključuje kreativnost u radu te nastojanje da svoj pristup individualizira s obzirom na potrebe sportaša. Naime, svaki sportaš ima jedinstven mentalni sklop, potrebe i ciljeve koje želi ostvariti. Zadatak psihologa je da prepozna takve potrebe, pomogne sportašu da postavi realne i dostižne ciljeve, a sve to istovremeno razvijajući rastući mentalni sklop koji će sportašu pomoći da ostvari zacrtane ciljeve i nauči kako uživati u vlastitoj izvedbi.

Please follow and like us:

2 komentara

  • wonderful publish, very informative. I wonder why the other specialists of this sector do not realize
    this. You should continue your writing. I am sure, you have a huge readers’ base already!

    Odgovor
    • Thank you for your comment. Education is for me very important and hopefully I will change the mindset of readers by giving right information on the right place. Loooking forward to spread knowledge and gain some. Kind regards.

      Odgovor

Napišite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

error

Sviđa ti se članak? Podijeli ga :)

Facebook
YouTube